Ako želite doći u najbolju moguću formu onda trebate srediti svoju prehranu.
Međutim, jedna od najvećih stvari s kojom se ljudi muče jest unos ugljikohidrata.
Jesu li oni stvarno toliko loši kako neki ljudi pričaju?
Koliko točno ugljikohidrata trebate?
Koja vrsta dovodi do najboljih rezultata?
U koje vrijeme je najbolje jesti ugljikohidrate?
Ova se pitanja uvijek iznova pojavljuju kad god se pokrene priča o ugljikohidratima.
Stoga, u ovom nastavku serijala “Povratak osnovama” reći će Vam se istina o ugljikohidratima, njihovim benefitima i načinima kako i kada ih koristiti kada planirate svoju prehranu za gubitak masti, izgradnju mišića, povećanje snage i poboljšanje zdravlja.
Pa, krenimo….
Ugljikohidrati: Jesu li oni dobri ili loši?
Kao i kod masti, tako i kod ugljikohidrata postoji mnogo zabluda.
Ugljikohidrati nisu niti dobri niti loši, već trebamo razumjeti ulogu koju igraju u tijelu, i znat ćemo kako, i kada, ih koristiti.
Na najosnovnijoj razini, ugljikohidrati su zapravo samo izravni izvor energije za naš mišićni i središnji živčani sustav.
Ono što je važno napomenuti jest to kako ne postoje esencijalni ugljikohidrat, kao što je to slučaj kod proteina i masti.
To znači da, iako nije uvijek optimalno, zapravo možemo živjeti bez ugljikohidrata u svojoj prehrani.
Današnji problem s ugljikohidratima
U današnjem svijetu, glavni problem je taj što ljudi jednostavno jedu previše ugljikohidrata. Zapravo, jedu previše svega. Hrana je postala toliko kalorična, lako se konzumira i dostupna je svima, te mnogi ljudi nisu uopće svjesni koliko ono što jedu ima kalorija.
Piramide prehrane koja preporučuju da čak 60% našeg ukupnog dnevnog dođe upravo kroz njih pridonosi problemu.
Sad, većina današnjeg stanovništva ionako previše sjedi, vodi neaktivan život i pretila je.
Pitajte se: Koliko takvom čovjeku treba kalorija i ugljikohidrata kroz dan za takav stil života?
Ni približno koliko je trebalo čovjeku prije 20, 30 ili 40 godina.
Koliko ugljikohidrata trebamo ovisi o nizu čimbenika poput:
- fizičke aktivnosti
- postotka tjelesnih masnoća
- ciljeva koje imamo
Naravno, većina ljudi nikada ne uzme u obzir sve ove čimbenike, i većinu svog kalorijskog unosa temelji na unosu ugljikohidrata.
Inzulin
Jedan od razloga zašto se ugljikohidrate često demonizirani kao glavnim uzročnikom debljine jest zbog njihove ljubavi prema inzulinu.
Vidite, primarna uloga inzulina je regulacija šećera u krvi. Da bi to postigao on mora tjerati glukozu iz krvi prema jetri, mišićima i masnim stanicama.
Ono gdje dolazi do pogrešno shvaćene ljubavi i gdje se stvari kompliciraju (i gdje opet dolazi do mnogih zabluda) jest kada se gleda utjecaj inzulina na razgradnju masti u masnom tkivu i stimulaciju tzv. lipogeneze (skladištenje energije u obliku masnog tkiva).
Većina je vjerojatno čula izjave: ‘inzulin zaustavlja sagorijevanje masnog tkiva!’
I da!
To je apsolutna istina, ali samo privremeno!
Kroz čitav dan, svaki puta kada jedemo, svi mi prolazimo kroz razdoblja kada tijelo pohranjuje masnoće (lipogeneza) i kada ih spaljuje (lipoliza).
Ovo je sasvim normalno i nije uopće nikakav problem kod zdravih osoba (već samo u slučaju onih s inzulinskom rezistencijom).
Ono što je stvarno bitno jest samo to da smo u razdoblju od 24 sata u kalorijskom deficitu. Ako smo u kalorijskom deficitu svi ti usponi i padovi inzulina će se tako reći ‘izravnati’ i mi ćemo naginjati prema spaljivanju masnog tkiva.
Koje su prednosti ugljikohidrata?
Kada se koriste na odgovarajući način, ugljikohidrati mogu pružiti velike prednosti poput:
- Energije za visoko intenzivne treninge
Držanjem određene količine ugljikohidrata prije, poslije i za vrijeme treninga dokazano možemo poboljšati fizičke performanse i oporavak. - Povećanje mišićne mase
Nakon treninga, razgradnja mišićnih proteina je na najvišoj razini, kao i osjetljivost mišića za nadopunjavanjem glikogena.
Zbog te dvije činjenice ovo je idealno vrijeme za konzumaciju obroka s ugljikohidratima. - Rad štitnjače
Ugljikohidrati mogu izravno utjecati na rad štitnjače zbog uloge koju inzulin ima u pretvorbi neaktivnog T4 hormona u aktivni T3 hormon koji je odgovoran za zdrav metabolizam. - Bolji san tijekom noći
Osim nakon treninga klijentima obično preporučujem da bez problema mogu unositi ugljikohidrate i u obroku prije spavanja jer oni tada mogu pomoći u “opuštanju” tijela i time poboljšati klijentov san. Mnogi to gledaju sa čuđenjem jer još uvijek mnogima ‘zvoni’ ona stare “Nemojte jesti iza 18”, no ako ste u kalorijskom deficitu porcija ugljikohidrata prije spavanja neće utjecati na vaš daljnji gubitak kilograma odnosno masnog tkiva.
Koliko ugljikohidrata trebate?
Način na koji utvrđujemo unos ugljikohidrata na osobnim i online treninzima je kroz utvrđivanje klijentovog postotka tjelesnih masnoća, udjela mišićne mase, osjetljivosti na inzulin i razinu aktivnosti.
Kao opće pravilo, što je netko mišičaviji i s nižim postotkom tjelesnih masnoća, to će lakše podnositi veći unos ugljikohidrata.
Na primjer, ako novi klijent počinje sa 75 kg i 25% tjelesne masti vjerojatno će dobiti sve svoje (ograničene) ugljikohidrate kroz zeleno povrće, orahe i sjemenke.
S druge strane, muškarac od 80 kilograma i 12% tjelesne masti moći će uključiti puno veće količine ugljikohidrata u svoju prehranu.
Još jedna važna stvar koju treba uzeti u obzir je da unos ugljikohidrata treba biti obrnuto proporcionalan unosu masnoća. Što znači ako povećate unos ugljikohidrata onda istovremeno morate sniziti unos masnoća kako biste održali isti kalorijski unos.
Trebate li ili ne trebate ugljikohidrate?
Sada kada smo razjasnili i vidjeli kako ugljikohidrati uopće nisu loši, sada nam se jedino postavlja pitanje trebamo li ih kada nam je cilj maksimalni gubitak tjelesnih masnoća.
Evo kako ja odlučujem:
Low-carb pristup
Ako ste poput većine klijenata s kojima radim: prezauzeti poslom kojeg imate, pod velikim svakodnevnim stresom i bez neke velike želje da učite o prehrani, onda je low-carb pristup idealan.
Low carb je idealan zato što je to puno lakša i jednostavnija verzija prehrane koju većina populacije može pratiti bez nekih većih problema.
Još jedan bonus takve prehrane jest što dovodi do brzih rezultata već u samom startu, čime zapravo doprinosi rastu motivacije za daljnji nastavak odnosno početnog “buy-in” od strane klijenta.
Također, ako ste zauzeti poslom, poslovnim sastancima, ili ste uvijek na nekom poslovnom putu mnogo je lakše kada znate da je sve što trebate za svoj obrok ‘meso i salata’ nego li izračunati točnu količinu ugljikohidrata bez prevelikog unosa masti.
Umjereni unos
S druge strane, oni koji se već dobro razumiju u prehranu, koji imaju volje naučiti kako se ona prati (Što usput rečeno, je jako lagano) i kako organizirati obroke unaprijed, te ujedno imate nešto niži postotak tjelesnih masti, umjereni unos ugljikohidrata mogao bi ipak funkcionirati malo bolje.
Ovo je zapravo stvar osobnog izbora i pronalaska one prehrane na kojoj ćete se nabolje osjećati i koju ćete moći održavati kroz duži period (minimalno 12 tjedana).
Tako recimo imam klijente koji su sa mnom već dvije godine i koji prate low-carb pristup i na njemu funkcioniraju odlično.
S druge strane imam one koji jednostavno najbolje funkcioniraju kada im je unos ugljikohidrata malo veći nego li unos masti.
Pravi odgovor na koliko ugljikohidrata trebate jesti:
- Postavite cilj za potreban unos proteina (2-2.5g po kg nemasne mase)
- Procijenite kalorijski unos
- Manipulirajte između većeg i nižeg unosa masti i ugljikohidrata kako biste pronašli točku koja Vam najbolje odgovara.
Da biste pronašli tu točku najbolje je započeti s “dvotjednim low-carb kickstartom”, a zatim polako krenuti s uvođenjem ugljikohidrata natrag u prehranu, te pritom pratiti kako se osjećate i na kojem unosu najbolje funkcionirate.
Svaki put kad napravite promjenu, pitajte se sljedeća pitanja:
- Kakva mi je koncentracija na poslu?
- Kakva mi je razina snage na treningu?
- Spavam li dobro?
- Imam li nekontroliranu želju za slatkim?
Na ovaj ćete način početi razvijati znanje o tome kako vaše tijelo reagira na ugljikohidrate odnosno na kojoj vrsti prehrane se najbolje osjećate.
“Tajming” ugljikohidrata
Kada se radi o dodavanju ugljikohidrata natrag u prehranu, “tajming” odnosno vrijeme u kojemu ćemo ih jesti može igrati vrlo značajnu ulogu u tome kako se osjećate i koliko dobro funkcionirate.
Recimo, najbolji trenutak za ponovno vraćanje ugljikohidrata natrag u prehranu je u obrok nakon treninga.
U obroku nakon treninga ionako trebamo unijeti neki izvor proteina, a dodatnim unosom ugljikohidrata samo ćemo još pripomoći daljnjem zaustavljanju razgradnje mišićnih proteina, i pojačati sintezu koja je ionako već bila stimulirana kroz proteine koje smo unijeli u tom obroku.
Nakon obroka iza treninga, ugljikohidrate možete krenuti dodavati u večeru, zbog njihove sposobnosti da vas opuste prije spavanja.
S gledišta pridržavanja prehrani, ovo također ima smisla jer unos ugljikohidrati u večernjim satima omogućuje da lakše uživate u večerama s obitelji i prijateljima.
Koju vrstu ugljikohidrata trebate?
Generalno, fokus bi trebao biti na visokokvalitetnim, neprerađenim, nisko glikemičnim izvorima ugljikohidrata.
Namirnice poput batata, zobi, grahu, leći ili slanutku su odličan izbor.
Jedini trenutak kada možete imati koristi od ugljikohidrata visokog glikemijskog indeksa je u obroku tijekom ili nakon treninga, naročito kada je trening bio intenzivan.
Zaključak
Kod ugljikohidrata, kao i kod ostatka prehrane, istina leži negdje u sredini.
Vrlo vjerojatno vam ne treba preko 60% prehrane dolaziti iz ugljikohidrata, niti vam je potrebna low-carb prehrana.
Najbolji odgovor koliko ugljikohidrata trebate nalazi se u eksperimentiranju s njihovim unosom kako biste saznali pri kojoj količini si najbolje izgledate, osjećate i funkcionirate.